Prema vodecoj grupi za zastitu ljudskih prava, koja pravi detaljan
izvestaj koji ce podneti tribunalu za ratne zlocine u Hagu, NATO je tokom
kosovskog konflikta prekrsil medjunarodni zakon. Organizacija Human Rights
Watch, sa bazom u Njujorku, optuzice NATO da je namerno bombardovao
civilnu infrastrukturu Srbije. Ona ce snazno kritikovati upotrebu kasetnih
bombi i tvrditi da su NATO bombe ubile mnogo vise civila nego nego sto to
tvrdi NATO.
Mete koje je NATO birao bile su "nesrazmerne i trebalo bi ih
proglasiti za krsenje medjunarodnog humanitarnog prava", rekao je
juce Kenet Rot, izvrsni direktor ove grupe. Elektricne mreze, rafinerije
nafte i radio i TV stanice su neki od primera. Izvestaj takodje napada
upotrebu na hiljade kasetnih bombi od strane americkih i britanskih
aviona, od kojih mnoge leze neeksplodirane na Kosovu, gde, kaze ova grupa,
one jos uvek ubijaju ili obogaljuju dva civila dnevno. Zvanicno priznata
stopa njihovog otkaza je najmanje 5%.
Human Rights Watch procenjuje da je oko 600 srpskih civila poginulo od
NATO bombardovanja, sto je tri puta vise nego sto je Pentagon priznao, ali
znacajno manje od 2.000 koliko Beograd tvrdi. Iako ova grupa ne ocekuje da
neki NATO lider bude optuzen za krivicni prekrsaj, Haski tribunal ima
obavezu da podrobno ispita sve vazne prijave.
"Tribunal je duzan da nastavi svoj mandat, koji pokriva sve ucesnike
u oruzanom konfliktu u bivsoj Jugoslaviji," rekao je juce Pol Rizli,
portparol glavnog tuzioca za ratne zlocine, Karle Del Ponte. Ali je on
jasno stavio do znanja da nije verovatna zvanicna istraga NATO akcija
tokom kosovskog konflikta.
Tribunal je vec uhvacen u kontroverzi oko jednog drugog dosijea koji mu je
prosle godine poslala grupa medjunarodnih pravnika na celu sa Majkl
Mandelom, profesorom prava na Jork univerzitetu u Torontu u Kanadi. Ovaj
dosije je optuzivao NATO za "ozbiljno krsenje medjunarodnog
humanitarnog prava", ukljucujuci tu i "namerno ubijanje".
To se odnosi na civile koji su poginuli u NATO bombardovanju, ukljucujuci
tu i napad greskom na bolnicu u Nisu u centralnoj Srbiji.
"Ovo je istorijska prilika da se demonstrira nepristrasnost
medjunarodne pravde," rekao je profesor Mandel nakon dostavljanja
dosijea prosle godine. Drugi medjunarodni pravnici su tvrdili da bi takva
izjava mogla biti kontraproduktivna i postaviti tribunal u neodrzivu
poziciju. "Nepristrasnost koju ocekujemo od glavnog tuzioca ne znaci
da se tvrdnje podjednako tretiraju," rekla je juce Dajen Orentliher,
direktor Istrazivackog biroa za ratne zlocine na Univerzitetu u
Vasingtonu. Ona je rekla za Guardian da dok "problematicni
aspekti" NATO-vog ponasanja zasluzuju da budu ispitani, bilo bi
"prosto neodgovarajuce za Del Ponte da se fokusira na nedostatke
NATO-ve perofmranse kada ovaj tribunal jedva da moze da pocne da resava
zlocine za koje je stvoren da sudi".
Pentagon tvrdi da su napadi na srpsku civilnu infrastrukturu ubrzali kraj
rata i tako kraj srpske represije nad etnickim Albancima na Kosovu. NATO
video snimci o tome kako je bombardovao putnicki voz na jednom mostu u
Jugoslaviji proslog proleca pokazuuju da je on isao tri puta brze od svoje
normalne brzine podupiruci utisak da je pogodak voza bio neizbezan,
izvestile su juce nemacke novine Frankfurter Rundschau. NATO zvanicnici su
u to verme bili rekli da se voz pojavio na mostu tako brzo da nije bilo
vremena da se preusmere rakete. Najmanje 14 ljudi je poginulo tada u
vazdusnom napadu blizu srpskog grada Grdelicka 12. aprila.
Guardian Unlimited © Guardian Newspapers Limited 2000