news.excite.com

http://news.excite.com/news/ap/001217/12/int-balkans-what-next

17. decembar 2000.

Bus treba da usredsredi paznju na region Balkana

ROBERT H. REID (novinar agencije Associated Press)

BEC, Austrija (AP) - Balkan je deo sveta koju je prva Bus administracija pokusala da izbegne, a koju ova nova Bus administracija zeli da napusti. Ali ako pokusa da smanji broj americkih vojnika u ovom regionu, Dzordz V. Bus moze videti da mu je izbor ogranicen.

Vise od 9.000 americkih vojnika je stacionirano u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kao deo mirovnih misija koje je dogovorila Klintonova administracija nakon raspada Jugoslavije - koji je zapoceo 1991. godine kad je otac novog predsednika sedeo u Ovalnoj kancelariji.

Tokom svoje druge debate sa potpredsednikom Al Gorom u oktobru, Bus je rekao da bi on "veoma voleo da izvuce nase vojnike" sa Balkana i da bi radio sa evropskim saveznicima na tome "da ih ubedim da postave svoje vojnike tamo".

Pomocnici Volfganga Petrica, medjunarodnog sefa administracije u Bosni, kazu da su mu Busovi savetnici rekli proslog meseca da zele da reduciraju snage americkih trupa u ovom regionu tokom sledece tri godine, da bi ispunili obecanja data tokom izborne kampanje.

Busovi savetnici su uverili Petrica da se nece donositi nikakve odluke bez konsultovanja evropskih partnera Amerike, dodali su pomocnici, govoreci pod uslovom da ostanu anonimni.

Stavovi nove administracije o Balkanu su bile dobrodosle vesti u Beogradu, koji je bombardovan prosle godine da bi se prisilio da zavrsi napad tadasnjeg predsednika Slobodana Milosevica na kosovske Albance.

Milosevicev naslednik, Vojislav Kostunica, je u subotu rekao da su Republikanci "strogo protiv americkog mesanja" u "odredjenim delovima sveta" i ne smatraju da "americki interesi zahtevaju prisustvo na Balkanu".

Medjutim, trajni mir na Balkanu koji je izbegao i ocu Dzordza V. Busa i predsedniku Klintonu i dalje izvrdava.

Oruzje se mozda ne cuje, a Milosevic, arhitekta balkanskih ratova, je skinut sa vlasti. Ipak, sustinska pitanja koja su dovela do sukoba ostaju neresena. Kosovski Albanci odbijaju da prihvate vracanje pod jugoslovensku vlast, uprkos rezolucijama UNkoje afirmisu suverenitet Beograda nad ovom pokrajinom.

U Bosni je ucinjeno malo napretka u izgradnji ujedinjene drzave muslimana, Srba i Hrvata.

Pod ovim okolnostima bice tesko ubediti Evropljane da prihvate znacajno umanjenje americkih trupa. Vec su vecina balkanskih mirovnjaka Evropljani, a njihove vlade bi bilo tesko naterati da popune jaz koji bi ostavili Amerikanci.

Americke trupe se posmatraju kao garancija da ce Sjedinjene Drzave koristiti svoju znacajnu diplomatsku, ekonomsku i politicku moc da osiguraju da ovaj region ne eksplodira ponovo u oruzani konflikt.

"Ja sam potpuno ubedjen da je ovo nemoguce sto se tice americkog ucesca u Evropi", rekao je Bernar Kusner, glavni UN administrator na Kosovu u odlasku, o mogucem povlacenju SAD. "To bi bila velika greska".

Busov spoljnopoliticki tim nije stran Balkanu. Kad je Jugoslavija pocela da se raspada Kolin Pauel, Busov izabranik za drzavnog sekretara, bio je predsedavajuci Zajednickog Generalstaba, a potpredsednik Dik Cejni je bio ministar odbrane.

Dzejms Bejker, Busov glavni pravni koordinator u borbi ponovnog brojanja glasova sa Gorom, bio je drzavni sekretar.

Medjutim, prva Bus administracija bila je zauzeta konfliktom sa Irakom i zavrsavanjem hladnog rata. Ona nije videla da je ugrozen vitalni interes SAD dok su se Hrvatska, Slovenija i Bosna otcepljivali od Jugoslavije, aktivirajuci konflikte koji su se zavrsili prosle godine, nakon 78-dnevne NATO kampanje bombardovanja koja je isterala Miloseviceve snage sa Kosova.

Kad je pocela borba, Bela kuca je smatrala da ce evropsku krizu najbolje razresiti Evropljani. Sami Evropljani su bili zeljni da pokazu da su u stanju da razrese krizu u sopstvenom zadnjem dvoristu.

Na kraju nisu uspeli. Svaka evropska vlada je sledila sopstvene interese i podrzavala sopstvene favorite, cesto tajno. Same sukobljene strane su cekale na Amerikance, osecajuci da je Vasington bio jedini igrac koji je sposoban da napravi koherentnu formulu za mir.

Ovi faktori koji su na kraju povukli SAD na Balkan isti su oni koji ce otezati njihov odlazak.

Na Kosovu etnicki Albanci veruju samo Amerikancima. Mnogi se plase da ce povecana ervopska uloga znaciti veci uticaj Francuza, koje oni smatraju prosrpski nastrojenim. Mnogi prosto odbijaju da prihvate da ce ih Amerikanci na kraju napustiti.

"Ne verujem da ce americke trupe biti povucene sa Kosova", rekao je Kole Berisa, potpredsednik glavne kosovske politicke stranke. "Povlacenje americkih trupa bi znacilo da bi Kosovo ponovo bilo krizna tacka u ovom regionu i imali bismo jos krvaviji rat nego onaj koji smo imali".

U Bosni ovo pitanje nije nista manje slozeno. Klintonova administracija je bila arhitekta Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim se zavrsio 3 1/2-godisnji konflikt i ustanovila mirovna misija.

Ta misija je trebalo da traje godinu dana. Pet godina kasnije trupe su jos tu, a etnicke podele su skoro isto toliko velike kao i pre.

Cena mira bila je slozeni sistem vlade koji je zamrzao etnicke podele koje su i dovele do sukoba. Skup mini drzavica i kantona na nacionalnoj bazi koju drzi 20.000 mirovnjaka pod rukovodstvom NATO i medjunarodna uprava, koja funkcionise kao kolonijalna vlada

Uklonite americko prisustvo i mnogi Bosanci i medjunarodni zvanicnici se plase ce se ova gradjevina srusiti. Kao i kosovski Albanci, mnogi Bosanci smatraju americko povlacenje nezamislivim.

"Ne mislim da ce se americke trupe povuci", rekao je Mirza Hajric, muslimanski savetnik za bosansko predsednistvo. "Ove vrste spekulacija samo ohrabruju ovdasnje ekstremiste".

[ Ostali clanci i misljenja ]

Copyright ©2000 beograd.com. All Rights Reserved.