Centar za mir na Balkanu 

http://www.balkanpeace.org/our/our03.shtml

BALKAN - ALBANIJA - KOSOVO - HEROIN - DZIHAD

Analiza - Maj 2000.

Najveci paradoks u medjunarodnom ratu protiv droge vezan je za Balkan i eksploziju teroristickih aktivnosti u ovoj problematicnoj oblasti. Medjutim, odnosi se manje na drogu i oruzje, a vise na glavne ucesnike u ovoj smrtonosnoj igri.

Teroristicke organizacije na vrhu americke liste najtrazenijih primaju precutnu podrsku na Balkanu od Klintonove administracije. "Najtrazeniji" terorista na svetu danas, Osama bin Laden, koji je objavio "fatvu" protiv SAD, je podstaknut Klintonovom doktrinom. Na Balkanu smo svedoci pravog paradoksa, gde nekoliko smrtnih neprijatelja - Iranska revolucionarna straza, Osama bin Laden i CIA - stoje rame uz rame, sledeci dijametralno suprotne ciljeve.

Droga finansira terorizam

Ranije izvestavanje je potvrdilo da se terorizam na Balkanu finansira pre svega kroz sverc narkotika. Heroin - vredan 12 puta svoje tezine u zlatu - daleko je najprofitabilnija roba na trzistu. Jedan kilogram heroina, vredan 1.000 USD na Tajlandu, ima velikoprodajnu vrednost od 110.000 USD u Kanadi, sa ulicnom vrednoscu od 800.000 USD.

U stvari, sverc heroina je postao toliko koristan za stvar albanskog separatizma da su uglavnom Albancima naseljeni gradovi Veliki Trnovac i Blastica u Srbiji, Vratnica i Gostivar u BJR Makedoniji, i Skadar i Dur u Albaniji, postali poznati kao "novi Medelini" Balkana. Balkanskom rutom heroin putuje kroz Tursku, FJR Makedoniju, Kosovo i Albaniju, na putu za zapadnoevropska trzista. Vrednost heroina koji se tuda isporucuje je 400 milijardi USD godisnje. Jos 1996. godine je americka Agencija za borbu protiv droge (DEA) iznela detalje o Balkanskoj ruti u svom izvestaju. 1998. godine DEA je navela da su kosovski Albanci postali drugi najvazniji sverceri na Balkanskoj ruti.

Ovi uglavnom albanski baroni droge isporucuju heroin sa Kosova iskljucivo iz azijskog Zlatnog polumeseca, ocigledno neiscrpnog izvora. S jedne strane tog polumeseca lezi Avganistan, koji je 1999. prevazisao Burmu kao najveci svetski proizvodjac maka. Odatle heroinska baza putuje kroz Iran za Tursku, gde se rafinira, a onda daje u ruke Albanaca, koji operisu iz gradova bez zakona na granici sa FJR Makedonijom, Albanijom i Srbijom. Prema americkom Stejt Departmentu, cetiri do sest tona heroina prolazi kroz Tursku svakog meseca.

"Ne zaustavi se mnogo toga", kaze jedan zvanicnik. "Mi dobijamo samo deo od ukupne kolicine". Nije iznenadjujuce da OVK cveta duz ove rute. Zavisnost OVK od lordova droge tesko je dokazati, ali je nemoguce prevideti dokaze.

1998. godine je nemacka savezna policija zamrzla dva bankovna racuna u jednoj banci u Dizeldorfu, koja su pripadala organizaciji "Ujedinjeno Kosovo", nakon sto je otkriveno da je osudjeni svercer droge, kosovski Albanc, pohranio nekoliko stotina hiljada dolara na ove racune. Prema barem jednom objavljenom izvestaju, Bujar Bukosi, premijer vlade "Kosova" u egzilu, takodje je, navodno, kontrolisao ove racune.

Pocetkom 1999., italijanski sud u Brindiziju je osudio jednog Albanca svercera droge, po imenu Amarildo Vrioni, koji je priznao da nabavlja oruzje za OVK od Mafije, u zamenu za drogu.

Proslog 23. februara ceska policija je uhapsila Princa Dobrosija, sefa jedne albanske kosovske bande za sverc droge. Dok su pretrazivali njegov stan, otkrili su dokaze da je on narucio lako pesadijsko naoruzanje i raketne sisteme. Niko nije ispitivao sta bi jedan mali diler radio sa raketama. Tek kasnije je ceska policija otkrila da ih je on isporucivao OVK. Cesi su isporucili Dobrosija u Norvesku, gde je pobegao iz zatvora 1997. dok je sluzio 14-godisnju kaznu za trgovinu drogom.

Prema tome ne iznenadjuje, kazu evropski policijski zvanicnici, da je frakcija koja je na kraju prigrabila vlast na Kosovu - OVK sa Hasimom Tacijem na celu - bila grupa koja je odrzala najbliskije veze sa svercerima droge.

U svom izvestaju o OVK i svercu droge, list Montreal Gazette je napisao: "...Majkl Levin, 25-godisnji veteran DEA, koji je napustio ovu agenciju 1990.godine, rekao je da smatra da su obavestajne sluzbe SAD bez sumnje znale o vezama OVK sa svercerima droge. "Oni (CIA) ih je stitila (OVK) na svaki nacin na koji je mogla. Sve dok CIA stiti OVK, imate najvece rute sverca droge zasticene od bilo kakve policijske istrage", rekao je Levin, koji poducava americku i kanadsku policiju, ukljucujuci tu i Kraljevsku kanadsku planinsku policiju, taktikama i kontroli dostavljaca. "Dokazi su nepobitni," rekao je on, objasnjavajuci da njegova informacija potice od "izvora unutar DEA".

Albanska Medelin veza je narocito jaka u Italiji, gde operise u sprezi sa "Sacra Corona Unita," ili cetvrtom mafijom. Ova grupa kontrolise trgovinu drogom u regionima Brindizi, Lece i Taranto.

Pipci albanske mafije prostiru se po celoj Evropi. Prema Interpolu, albanski dileri droge cinili su 14% od onih uhapsenih za sverc heroina 1997. godine. Dok je prosecni diler privodjen sa dva grama heroina, Albanci su u proseku imali 120 grama u svom posedu. Skandinavske zemlje tvrde da Albanci kontrolisu 80% heroinskog trzista kod njih. Svajcarska kaze da je 90% trgovine drogom u toj zemlji povezano sa Albancima. Nemacka policija tvrdi da Albanci cine najvecu grupu umesanu u trgovinu droge.

Nemacka savezna policija sada kaze da kosovski Albanci uvoze 80% evropskog heroina. Toliko je dominantno prisustvo Albanaca u trgovini drogom da mnogi evropski korisnici nezakonite droge uopste nazivaju "Albanka".

Terorizam, spijuni i Albanci

Aktivnosti Osame bin Ladena u Albaniji su dobro poznate i dokumentovane. Prisustvo njegove mreze u toj zemlji je toliko mocno da je americki ministar odbrane Vilijam Koen otkazao planiranu posetu proslog jula, iz straha od atentata.

Albanska organizacija za nacionalnu bezbednost, SHIK, potvrdila je da postoje planovi da se gadjaju americki objekti u Albaniji. SHIK je potomak ozloglasenog komunistickog bezbednosnog aparatusa "Sigurimi." Bivsi sef Sigurimija, Irakli Kocolari, savetnik je sadasnjeg sefa SHIK-a, Fatosa Klosija. 1997. godine CIA je poslala tim strucnjaka da modernizuje i reorganizuje SHIK. Drugi glavni patron SHIK-a je nemacka obavestajna agencija Bundesnachrichtendienst (BND) koja je otvorila jednu od svojih najvecih stanica u Tirani. Pregled BND personala mnogo toga otkriva. Dok se formirala teroristicka albanska organizacija `Ushtria Clirimtare e Kosove` - UCK (OVK), na celu BND je bio Hansjorg Gajger, ciji je zamenik bio Rajner Keselring, sin generala Luftvafe koji je bombardovao Beograd u drugom svetskom ratu.

G. Keselringu je dodeljen posao obuke OVK terorista u turskoj bazi kod Izmira, gde je on bio sef BND stanice 1978. Francuski izvori su potvrdili da su clanovi nemacke jedinice komandosa, `Kommando Spezialkrafte` (KSK), ucestvovali u programu obuke OVK. Gen. Klaus Nojman, otvoreni sef NATO-vih okupacionih snaga na Kosovu i Metohiji, formirao je ovu nemacku jedinicu komandosa.

Odnos izmedju CIA i SHIK je odnos gospodara i sluge. Na "zahtev" CIA prosle godine je Albanija isterala tri "humanitarna" radnika, dva Sirijca i jednog Iranca. Delujuci prema jednom drugom zahtevu, SHIK je uhapsio jednog Albanca, Maksima Ciciku, zbog spijuniranja americke ambasade. Ciciku je skolovan u saudijskoj Arabiji. U Albaniji je radio za privatnu bezbednosnu kompaniju koja je pruzala usluge telohranitelja za Arape u poseti. On je optuzen za pracenje sluzbenika ambasade za racun Osame bin Ladena. Albanija je takodje izgnala cetiri Egipcanina koji su osumjiceni da imaju veze sa bin Ladenom. Jos dvojica su uhapsena i predata americkim agentima, zajedno sa kombijem punim dokumenata i kompjuterske opreme, sto je sve pripadalo organizaciji Osame bin Ladena.

Otprilike u isto ovo vreme, Iran je, preko svoje ambasade u Rimu i njenog operativca Mahmuta Nuranija, poceo da organizuje obavestajni sektor u Albaniji. Njihova umesanost u Albaniji bila je zasnovana na dva nivoa: ekonomsko-finansijski, preko Albansko arapske islamske banke, i humanitarni preko organizacija koje su postale standardna maska za subverzivne aktivnosti. Pocetkom 1998. godine Iran je zapoceo ozbiljnu konsolidaciju svojih najvaznijih evropskih uporista, Sarajeva i Tirane. Prema Jozefu Bodanskom, analiticaru terorizama i nekonvencionalnog ratovanja, Iran je pomogao OVK obezbedjivanjem vojnih planova koje je iscrtao Zaim Bersa, bivsi pukovnik JNA, i jos jedan kosovski Albanac, Ejup Dragaj.

Jedan od lidera elitne OVK jedinice bio je Muhamed al-Zavahiri, brat Dr. Ajmana al-Zavahirija, lidera egipatske Dzihad organizacije i vojnog komandanta Osame bin Ladena. Opet Kosovo postaje paradoks, gde nekoliko smrtnih neprijatelja - Iranska revolucionarna garda, Osama bin Laden i CIA - stoje rame uz rame obucavajuci OVK.

Smatra se da je bin Laden ucvrstio svoju organizaciju u Albaniji 1994. godine uz pomoc tadasnjeg premijera Sali Berise. Veze Albanije sa ovim islamskim teroristom procvetale su tokom Berisine vladavine, kada je glavna baza obuke OVK bila na Berisinom imanju u severnoj Albaniji. Tokom perioda "medenog meseca" izmedju CIA i svetih ratnika Dzihada, Fatos Klosi, sef SHIK-a, rekao je da ima pouzdane informacije da su cetiri grupe Dzihad ratnika, iz Egipta, Saudijske Arabije, Alzira, Tunisa i Sudana, bile u severnoj Albaniji i borile se sa OVK. Klosi je nedavno izjavio da postoje pokusaji da se destabilizuje zemlja, aludirajuci pre svega na bivseg premijera Sali Berisu.

Dzihad i Srbija

1994. godine u Libanu, radikalna grupa Suni Muslima, Takfir val Hijra, pokusala je da digne u vazduh konvoj srpskih svestenika koji su bili na putu za Kuru. Svestenici su izbegli smrt jer je bombas samoubica pre vremena detonirao eksplozivni uredjaj.

Ovaj pokusaj ubistva srpskih svetsenika prethodio je jednom ambicioznijem planu. Na 18-oj islamskoj konferenciji, Al-Dzama’ah al-Islaijah, odrzanoj u Pakistanu (23.-25. oktobra 1998.), albanski separatizam na Kosovu i Metohiji je okarakterisan kao Dzihad. Ista ova definicija je data muslimanskim bitkama u Indiji (Kasmir), Izraelu (Palestina) i Eritreji. Definisuci oruzane bitke kao "sveti rat" ili Dzihad, stavlja se obaveza muslimanskom svetu da uradi sve sto je u njegovoj moci - ekonomski, politicki i diplomatski - da pomogne borbu za slobodu u okupiranim muslimanskim teritorijama". Ovo je dalo legitimitet teroristickim aktima koje su izvrsili Alahovi sveti ratnici. Govoreci o Dzihadu, teroristicka organizacija Osame bin Ladena najavila je teroristicke napade protiv "nevernih drzava", naime Velike Britanije, Sjedinjenih Drzava, Francuske, Izraela, Rusije, Indije i Srbije.

Bosanska Dzihad veza

U Bosni i Hercegovini uticaj vladajuce islamske strake, Stranke demokratske akcije (SDA), doneo je nedavno ponovo rodjene "iskrene vernike". Prepoznaju se po dugackim bradama i kratkim pantalonama, veliki broj njih je ucestvovao u OVK teroristickim aktivnostima na Kosovu i Metohiji. Transport ovih Dzihad ratnika izvrsen je pod patronatom SDA, koja im je obezbedila pasose. Vize su izdate za "haj," ili hodocasce, u Meku. Dr. Nauman Balic, sef kosovske SDA, a sada i ministar u "vladi" Hasima Tacija", bio je odgovoran za njihov transport u Albaniju. Bosanski muslimani su dobili novinarske akreditive i po 2.000 DM za putne troskove. Ne zna se koliko se njih vratilo sa Kosova, ali je jedan broj ovih Dzihad ratnika izgubio zivot u Ceceniji.

Vlasti u Sarajevu su bile aktivne u obuci terorista. 1993. godine Saudijska Arabija je obezbedila 1 milion USD za izgradnju izbeglickog kampa za bosanske muslimane u Albaniji. Jedan od glavnih politickih lidera muslimanskih vlasti u Sarajevu priznao je Misi Gleniju da je ova baza koriscena za obuku sabotera poslatih na Kosovo, jer je njihov srpski jezik besprekoran.

Kosovo pod NATO-m - Virtuelna narko-drzava(1)

Korist od trgovine drogom je ocigledna po Pristini - mnogo vise nego korist od pomoci Zapada. "Nove zgrade, bolji putevi i sofisticirano oruzje - mnogo ovoga je kupljeno od droge," kaze Majkl Kutuzis, strucnjak istrazivacke organizacije `Globalna kontrola droge` sa bazom u Parizu. Reperkusije ove narko veze javljaju se tek sada, a mnogi kosovski posmatraci se plase da bi ova pokrajina mogla da se razvije u virtuelnu narko-drzavu pred nosom 49.000 mirovnih vojnika.

Disparatna struktura OVK je bila ta, kaze Kutuzis, koja je olaksala eksploziju svercovanja droge. "Ona je dozvoljavala demokratizaciju sverca droge gde su se umesali obicni ljudi, a svako doprinosi deo svog profita lideru svog klana u OVK," objasnjava on. "Sto je aktivnost ilegalnija, to vise novca klan dobija od svercera. Tako da je u interesu klana da promovise sverc droge".

Prema Marku Nicovicu, bivsem sefu policije u Beogradu, sada istrazitelju koji radi blisko sa Interpolom, medjunarodnom policijskom agencijom, 400 do 500 kosovskih Albanaca prenosi posiljke u rangu 20 kg, dok oko 5.000 kosovskih Albanaca su mali dileri, koji rukuju posiljkama manjim od dva kila. U jednom trenutku 1996. godine, kaze on, vise od 800 etnickih Albanaca je bilo u zatvoru u Nemackoj, optuzeno za sverc droge.

Na mnogim mestima kosovski Albanci, sverceri, su napravili uporista u nezakonitoj trgovini drogom putem sirovog nasilja. Prema izvestaju nemacke savezne policije iz 1999. godine, "Bande etnickih Albanaca umesane su u trgovinu droge i oruzja, ucene i ubistva. One su sve vise sklone nasilju".

Toni Vajt iz UN Programa za kontrolu droge slaze se sa ovom ocenom. "Oni su spremniji da koriste nasilje nego ijedna druga grupacija," kaze on. "Oni se suprostavljaju ustanovljenom redu sirom Evrope i izgurali su libanske, pakistanske i italijanske kartele".

Malo bandi je spremno da se mota oko kosovskih Albanaca. One koje jesu, cesto plate krajnju cenu. Kosovski Albanci su ubili devet osoba u Milanu u Italiji tokom dvonedeljnog krvoprolica izmedju rivalskih heroinskih grupa.

Sada kada nema vise rata i jugoslovenske policije, sverceri droge su ponovo otvorili staru Balkansku rutu. Sa OVK na vlasti - i na istaknutom mestu - vrhovne svercerske familije pocinju da traze relativno postovanje, a da pri tome ne smanjuju svoje heroinske posiljke. "Kosovski Albanci pokusavaju da se postave na vise nivoe sverca", kaze Toni Vajt. "Oni zele da pobegnu od nasilja na ulicama i privlace manje paznje. Kriminalci vole da se penju gore kao i svaki drugi biznis, a kosovski Albanci postaju poslovni lideri. Oni su postali ravnopravni partneri sa Turcima".

Italijanska nacionalna policija je otkrila novi dosezaj kosovskih Albanaca prosle godine, kada su oni preduzeli "Operaciju Pristina". Karabinjeri (italijanska policija) su otkrili lanac veza koje su poticale sa Kosova i sirile se kroz devet evropskih zemalja, prosirivsi se u Centralnu Aziju, Juznu Ameriku i SAD.

Zvanicnici Bele Kuce poricu zataskavanje aktivnosti OVK. "Stalo je nama do toga (sverc droge OVK)", kaze Agresti. "Samo imamo pune ruke posla pokusavajuci da tamo donesemo mir".

DEA je isto tako cutljiva po ovom pitanju. Prema Majklu Kutuzisu, websajt DEA je ranije imao deo sa detaljima o svercu kosovskih Albanaca, ali nedelju dana pre nego sto je pocelo bombardovanje pod vodjstvom SAD, ovaj deo je nestao. "DEA ne zeli da javno prica (o OVK)", kaze direktor OGD, Alan Labrus. "To je zanjih neprijateno".

Americki zvanicnici visokog ranga su uzasnuti sto se OVK instalirala na vlasti bez javne diskusije ili detaljne provere njene istorije. "Ne mislim da ista radimo tamo da zaustavimo drogu", kaze jedan visi zvanicnik Stejt Departmenta. "To je van kontrole. To treba da bude prioritet. Mi smo upozorili na to".

Cak i da pokusa da zaustavi trgovinu heroinom kosovskih Albanaca, SAD bi imala teskoce. "Niko nema kontrolu na Kosovu", dodaje ovaj zvanicnik Stejt Departmenta. "Oni cak nemaju ni policiju". Bez obzira na to sta prica, ima vrlo malo indikacija da administracija zeli da ista uradi sa obavestajnim informacijama koje su im na raspolaganju o njenom najnovijem savezniku. "Nema sumnje da je OVK velika svercerska organizacija", rekao je jedan kongresni ekspert koji kontrolise trgovinu drogom i koji je zahtevao da ostane anoniman. "Ali mi imamo odnos sa OVK i administracija ne zeli da ugrozi (njenu) reputaciju. Mi smo partneri.

Stav je: "Droga ne dolazi ovamo, zato nek se drugi pozabave time".

Zakljucak

Zaista najveci paradoks u svetskom ratu protiv droge povezan je Balkanom i eksplozijom teroristickih aktivnosti u toj problematicnoj oblasti. Sta je razlog za ovu neobicnu korelaciju izmedju americke politike na Balkanu, najtrazenijeg teroriste na svetu danas, Osame bin Ladena, i ovog ogromnog sverca droge OVK.

Kako je izjavio Majkl Levin, koji je 25 godina radio u DEA: "Oni (CIA) su ih stitili (OVK) na svaki nacin na koji su mogli". Mek Koj, autor knjige `Politika heroina`, rekao je da su avganistanski mudzahedinski pobunjenici bili jedna od prvih pobunjenickih grupa koje je podrzavala Amerika koja je usla u trgovinu heroinom u velikom stilu. Anti-komunisticke mudzahedine je Amerika podrzavala u njihovom suprotstavljanju sovjetskoj invaziji na Avganistan 1979. godine. Oni su poceli da izvoze ogromne kolicine opijuma da bi prikupili novac, uz znanje i zastitu CIA i pakistanske obavestajne sluzbe, prema Mek Koju. "To je proizvelo ogroman saobracaj droge 80-ih godina u Evropu i SAD," rekaoje on.

Drugi primaoci americke podrske bili su nikaragvanski kontrasi, panamski general Norijega, avganistanski talibani, Indonezija (setite se masakara koje su pocinile njihove specijalne jedinice u Timoru) i burmanski Kun Sa. Jedna druga pobunjenicka vojska koju je podrzavala Amerika, nikaragvanski kontrasi, prikupila je novac za svoj rat protiv levicarske vlade Sandinista 80-ih godina tako sto je preplavila americke gradove krekom - sve to uz znanje i pomoc CIA i DEA, prema knjizi `Mracni savez: CIA, kontrasi i eksplozija krek kokaina`, koju je napisao novinar dobitnik Pulicerove nagrade, Geri Veb.

Vebove tvrdnje je CIA u pocetku poricala, ali je izvestaj generalnog inspektora CIA u oktobru 1998. godine otkrio da je 58 kontrasa bilo povezano sa optuzbama za trgovinu drogom.

Pocetkom 1999., dok je besneo rat protiv Srbije, Kongres je izglasao da se finansira teznja OVK za nezavisnoscu. Godinu dana kasnije to sto je Amerika prigrlila OVK moze se ciniti sramotno, ali nije presedan.

Quo Vadis Amerika?

[ Ostali clanci i misljenja ]

Copyright ©2000 beograd.com. All Rights Reserved.