Novi svetski poredak
pise Bob Djurdjevic

26.10.99.

Novi svetski poredak i Srbi - III deo

ZASTO JE RUSIJA JOS UVEK STRASILO BR.1
ZA NOVI SVETSKI POREDAK

Dva lica globalizma: Prica o Jinu i Jangu, o Princevima i Siromasima

CENTRALNA RUSIJA, scena 1: Dobro obucena zena u kasnim dvadesetim godinama gledala je tuzna lica dok je njena cerkica mljackala ostatke supe. Zena je dala svoj jedini bon za meso da bi njeno dete moglo da jede.

Scena iz filma u Dikensovom stilu o Engleskoj pocetkom 19. veka? Ne. Globalizam na delu u Centralnoj Rusiji. Ova scena je bila deo CNN-ovog izvestaja u decembru 1998. godine snimljenog u kuhinji Crvenog Krsta u gradicu istocno od Moskve, oko pet sati vozom. Kao i ova zena i njeno dete, na desetine hiljada Rusa suocava se sa gladju, izvestavao je CNN.

NJUJORK, scena 2: Gospodin "Krupna zverka," glavni izvrsni direktor firme iz Vol Strita koja se bavi investicionim bankarstvom, razgovara sa svojim najboljim inostranim izvrsnim direktorom, otprilike u isto vreme: "Dodjavola, kako to mislis da $20 miliona godisnjeg bonusa nije dovoljno?"

"Zelis $40 miliona? I s kojim kuckinim sinom iz ruske vlade zelis da razgovaram koji moze da jemci za ono sto si ti uradio?"

Direktor ustaje od stola i pocinje ljutito da setka gore-dole po kancelariji, drzeci svoj mobilni telefon.

"Slusaj Dzek. Moraces malo vise da se potrudis. Posalji mi dokumentaciju koja podrzava tvoje potrazivanje, pa cemo videti. A necu da razgovaram ni s kakvim prokletim Harvard crvenim komunistickim profesorom."

I uz takav rezime direktor spusta slusalicu, stavlja mobilni telefon nazad u dzep na grudima i napusta sobu.

BUENOS AIRES, scena 3: Na Wal-Mart u Buenos Airesu, argentinska zastava leprsa u prodavnici na kojoj je znak "Ponosno u Argentini." Porodice setaju niz siroke, svetle prolaze, pored prikaza nadeva za salatu Pol Njumen. "Jasno je da to menja argentinski nacin zivota: porodice kupuju ovde svoje bicikle, ponekad dolarima; nema vise prodavnice bicikla na uglu," izvestava list New York Times pocetkom prosle godine.

Ali, naravno, Wal-Mart nije nepropusan za rizike "podeljenih drustava," sto je termin lista New York Times za Brazil, velikog suseda Argentine koji je do skoro uglavnom odolevao pritiscima globalizacije. Pocetkom 1998. godine, pet Wal-Mart prodavnica u Brazilu je napadnuto i opljackano od strane napadaca koji su operisali u velikim grupama, naoruzani sa desantnim puskama.

U medjuvremenu je prihod Wal-Marta veci nego bruto nacionalni dohodak 161 zemlje, ukljucujuci tu Poljsku, Izrael i Grcku, prema Mod Barlou, kanadskoj aktivistkinji koja ne zeli da vidi kulturu svoje zemlje obrisanu od strane, onih koje sam ja pre par godina nazvao "Princevima 20. veka," multinacionalnim divovima.

SKOTSDEJL, scena 4: Dobro obuceni, jos bolje izmanikirani kupci guraju se oko Fashion Skvera, modernog trgovackog centra pod krovom u Arizoni, koji je postao toliko moderan da cak i turisti hrle tamo da se pridruze lokalnim "pacovima trgovackog centra." Svugde oko Fashion Skvera je miris novca. Miris "Svemocnog dolara" je na svom vrhuncu za Bozic, kada se natovareni kupci - i bukvalno (poklonima) i figurativno (novcem) - bore da prevazidju psiholoski stres trosenja. "Kako da razbijete praznicni stres?" - zapitao je pred Bozic naslov uvodnog clanka u listu Arizona Republic, najvecem dnevnom listu ove drzave. Takva teskoca; takav stres...

* * * *

Princevi i siromasi

Dakle to je "jin" i "jang" stvar. Globalizam su i siromasi i princevi. Prethodne cetiri scene pokazuju dva lica globalizma. Dok osiromasene mase, siromasi, gladuju ili prave nerede na mestima kao sto su Rusija, Indonezija, Brazil, Koreja i druge zemlje u razvoju inficirane virusom globalizma, princevi su na terevenki potrosnje. I to ne samo tokom Bozicne sezone.

Amerikanci trose van kuce i doma. Nacionalna licna stednja krajem 1997. godine bila je samo 2,1%, sto je stopa iz 63. godine. Jos od Velike depresije nije stopa stednje bila niza. Ipak, stednja je 1998. pala jos vise, do mere od 0,2%, sto je najnizi nivo od kada je vlada pocela da belezi stednju na mesecnoj bazi 1959. godine.

U medjuvremenu, potrosnja robe siroke potrosnje je razbuktana. A posto predstavlja oko dve trecine bruto nacionalnog dohotka, potrosnja robe siroke potrosnje stvara lazan osecaj prosperiteta za zaglupele bejbi-bumere, koji razbacuju novac prakticno do iznemoglosti.

Ali nagli razvoji su obicno praceni degradacijama. Nasa analiza UNCTAD izvestaja iz 1998.godine pokazala je da su znaci upozorenja bili prisutni u globalnoj ekonomiji cak i u godini naglog razvoja -1996., mnogo pre nego sto su Jugoistocna Azija, Rusija i Brazil razotkrili pukotine u oklopu globalizma.

Istina, na "jang" strani, 100 najvecih svetskih industrijskih multinacionalnih kompanija, "Princevi 20. veka," povecale su svoju inostranu aktivu tokom 1995. za 6,5% - na rekordnih $1,8 triliona. Njihova ukupna aktiva je porasla za 0,9% - na $4,2 triliona. Oni su se hvalili skokom inostrane prodaje od 5,1% - na $2.1 triliona.

Ali na "jin" strani, njihova ukupna prodaja je opala za 1,2% na $4,1 triliona. Njihova inostrana radna snaga je opala za 0,8%, dok je njihova ukupna radna snaga opala za 2,5%.

Tako da je moj ukupni Indeks poslovnog trenda (IPT) - ukupna godisnja promena u ukupnoj aktivi, prodaji i broju zaposlenih 100 najvecih multinacionalnih kompanija - PALA 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. A mojih najvecih 50 IPT srozalo se za jos veci procenat (6,1%).

Drugim recima, cak i u godini naglog razvoja -1996., globalne "jin" snage su bile jace od "jang" snaga. Ali cini se da se samo par njih medju Princevima uopste zabrinulo zbog toga, jer su i dalje povecavali svoja strana ulaganja. Sve do kraha u Jugoistocnoj Aziji u drugoj polovini 1997., moglo bi se pretpostaviti?

Pogresno. Cak ni ta propast nije izazvala smanjenje u investicionoj slici. Investicije princeva u Jugoistocnoj Aziji porasle su za 6% - na $82,4 milijarde u 1997. A njihove ukupne globalne investicije porasle su za 19%, na rekordnih $400 milijardi. Sto znaci da su multinacionalne kompanije potrosile preko $2 triliona od kraja Hladnog rata, poplocavajuci svet zlatom i bedom.

Pa, ne bas zlatom, kao sto znamo. "Zlato za budale" Novog svetskog poretka se kuje u kompjuterima Saveznih rezervi i drugih globalnih centralnih banki. Ali beda je prava.

Kako to gornji primeri pokazuju, nemojte traziti zdravorazumske investicione strategije u poslovnom svetu kojim vlada globalisticka IDEOLOGIJA. Nista vise vladavine razuma i saosecanja nije bilo prisutno ni u Marksistickoj dogmi.

Majka Rusija je gladna

Svaki put kad je strani neprijatelj provalio kroz njena zapadna vrata, tri puta samo u proslom veku, Majka Rusija je drzala svoje sinove i kceri na liniji fronta snabdevene hranom i picem, dok je neprijatelja terala u gladovanje. Ali ovih dana je Majka Rusija i sama gladna. Ona ne moze cak da nahrani svoje sinove i kceri ni u njihovim sopstvenim domovima.

Dakle, ono sto nijedan strani neprijatelj niti komunizam nije uspeo da uradi, globalizam Novog svetskog poretka je uspeo. On polako unistava jednu od najvecih svetskih nacija. Dok su zapadni lideri dvolicno pricali o prijateljstvu i "Partnerstvu za mir," oni su sirili NATO na istok, korumpirali i pljackali rusku aktivu pod maskom "reformi slobodnog trzista," ohrabrivali islamske ustanke u juznoj Rusiji, a sada dozvoljavaju masovnu glad u zemlji koja jos uvek ima dovoljno nuklearne moci u svojim arsenalima da pretvori u pepeo veci deo planete.

Kad pricamo o igranju vatrom! Bukvalno.

Ironicno je i tragicno u isto vreme da su se mnogi Rusi suocili sa gladju u zimi ocajanja 1998., godine nakon sto su Princevi konacno stavili nesto ozbiljnog novca iza svojih prethodno praznih obecanja. Samo 1997.godine Rusija je primila $6,2 milijarde u privatnim stranim investicijama, vise nego u prethodnih sest godina - kombinovano! Ali ima i kvake. Cak i tu.

1997. godine Rusija je takodje IZVEZLA $3,7 milijarde kapitala, prema UNCTADu, sto implicira da su neki stranci vec povlacili svoje investicije VAN Rusije mnogo pre nego sto ju je poslednja finansijska kriza pogodila u leto 1998. Sto je za rezultat imalo neuspelu pomoc MMFa i neizvrsenje obaveza zemlje prema stranom dugu.

Pocetkom novembra SAD su pristale da posalju 3,1 miliona tona pomoci u hrani - u vrednosti od oko $625 miliona - da "pomognu Rusima da prebrode zimu" nakon njihove najgore zetve u poslednjih 45 godina, objavio je US News & World Report.

Zapravo, prethodna izjava je glupost. Jedan razlog sto je Klintonova administracija pristala da obezbedi hranu Rusiji - za izvesnu cenu (!) - bio je da pokusa da kupi glasove americkih farmera. I da to uradi sa novcem americkih poreskih obveznika!? Vlada SAD kupuje 1,5 miliona tona VISKA psenice od farmera.

Drugi razlog za davanje hrane Rusiji je da pobije konkurenciju Evropske Zajednice (u davanju hrane), ciji su farmeri takodje akumulirali ogromne kolicine viska hrane. "Ne smemo da dopustimo da samo Amerikanci pomognu Rusiji," rekao je nacelnik udruzenja francuskih proizvodjaca psenice agenciji Rojters, prema izvestaju objavljenom 4.11.1998. u listu New York Times. EU "mora da lansira sopstveni program hrane."

Zapravo, i ovo je bio glupost. Jedan nemacki zvanicnik se zalio u berzanskim vestima Dow Jones Newswires da su evropski lideri na EU samitu u Becu 11-12 decembra potrosili cak pola sata razgovarajuci o ozbiljnoj situaciji u Rusiji. Nasuprot tome posvetili su ceo sat cenjkajuci se oko datuma kada ce "duty free" prodavnice biti ukinute u Evropi.

Stavise, CNN je pocetkom decembra izvestio da jos NIMALO americke hrane nije doslo do gladnih Rusa, zbog birokratskih zackoljica izmedju dve vlade.

Konacno, predsedavajuci MMF-a, Misel Kamdesus, rekao je Rusima tokom svoje posete Moskvi u decembru 1998 da nece biti novih fondova na raspolaganju Rusiji. MMF je mahao ratom pozajmice od $4,3 milijarde jos od septembra, zahtevajuci vise dokaza od ruske vlade o njenoj "fiskalnoj disciplini," i "posvecenosti reformi."

Ispada da je ta pozajmica postala deo cene za to sto je Jeljcinova vlada izdala Srbe po pitanju Kosova. Nakon Kosovskog primirja 11. juna, MMF je najavio da ce zapoceti da daje ovaj novac Rusiji. Toliko o "fiskalnoj disciplini" i "posvecenosti reformi." Toliko o navodnoj nezavisnosti MMF-a. Baratanje ovom pozajmicom pokazalo je da Vasington kontrolise i Jeljcina i MMF.

Rezime

Moj savet za 1999. i dalje, koji sam dao u decembru 1998. bio je:

Pokusajte da zaboravite miris novca, onakav kakav je ocigledan na Skotsdejl Fashion Skveru. Pocnite da mislite o mirisu krvi, kao sto je onaj na trgu Tjenanmen 1989. Ili onom na kapiji Zimske palate u Sankt Petersburgu 1917. godine. Ili u Bastilji 1789. godine.

I cak iako ne mozete da odustanete od iluzije prosperiteta, zaboga, prestanite da trosite i pocnite da stedite, radi svoje dece. I njihove dece, takodje. Jer, cak i "zlato budala" moze da prevari samo odredjen broj ljudi i to samo ponekad.

"Dolazi dan obracuna," pisao mi je u oktobru 1998. Pet Bjukanan, americki predsednicki kandidat i medijski superstar, dok mi je davao komplimente u vezi moje analize globalnih poslova. Dolazi. Jos uvek ima vremena da se prestane s kupovinom "zlata budala" u vreme "Jin Dinastije." 

[ Prethodni clanci ]

Copyright ©1999 beograd.com. All Rights Reserved.